Bosna i Hercegovina se suočava s dilemom medicinskog kanabisa

Dok je Hrvatska još prije pet godina dozvolila oboljelima upotrebu medicinskog kanabisa, susjedna Bosna i Hercegovina se bori da uhvati korak s njom. U ovoj zemlji gdje je konzumacija marihuane strogo kažnjiva, mnogi pacijenti biraju da je nabavljaju ilegalno kako bi ublažili svoje simptome. Međutim, već nekoliko godina se organizira društveni pokret kako bi vršio pritisak na Vladu za donošenje zakona po tom pitanju.

Agathe Harel, Irena Pejak i Veronika Trivunić

Nikad nisam bio dobar u motanju.” U svom velikom dnevnom boravku s modernim namještajem, Igor Kremenović protrlja tanki papir između svojih prstiju prije no što prinese džoint usnama. Pali ga i udobno se namješta na kauču, s rukama prekriženim na kariranoj košulji. Ovaj tridesetdvogodišnji komercijalist, nastanjen u Banjoj Luci, u Republici Srpskoj, ilegalno koristi kanabis već skoro četiri godine. To mu se nametnulo kao jedini lijek za njegovo oboljenje.

Igor pati od kronične nesanice, poremećaja koji naziva „pakaoˮ i iz kojega ga tradicionalno liječenje ne uspijeva izvući. Njegova bolest dosegla je vrhunac 2014. godine, kada dvadeset dana nije spavao. „Nakon desetog dana, počeo sam razmišljati o samoubojstvu, jer tablete koje sam uzimao više nisu djelovale.ˮ

“Nakon desetog dana, počeo sam razmišljati o samoubojstvu, jer tablete koje sam uzimao više nisu djelovale.”

Igor Kremenović

Mladić je potom kontaktirao doktora, koji mu je propisao lijekove koji se daju osobama oboljelima od shizofrenije. To su vrlo jake tablete koje mu ne omogućavaju da na odgovarajući način nadoknadi nedostatak sna. „One te paraliziraju i dovedu u stanje obamrlosti, tokom petnaestak sati,ˮ kaže Igor. „Zbog toga ne možeš raditi ništa narednih deset sati. Ne možeš voziti niti sastaviti rečenicu: kao da si mrtvac.ˮ

Nakon višegodišnjeg neučinkovitog liječenja, Igor Kremenović se okrenuo kanabisu kako bi ublažio svoju kroničnu nesanicu. (Agathe Harel)

U povjerenju mu tada doktor savjetuje da proba kanabis bez mogućnosti da mu ga propiše. S obzirom da mrzi i cigarete, nije ni uzeo u obzir taj prijedlog. Njegovo prvo iskustvo s kanabisom dogodilo se tek dvije godine kasnije, 2016. godine, kada je zamolio prijateljicu da mu dozvoli da proba. „Povukao sam četiri ili pet dimova. U početku mi se vrtjelo u glavi. Onda sam legao u krevet i normalno spavao, bez prekida. To je bilo otkriće.ˮ

Jedna do deset godina zatvora

Igor se sada bori na društvenim mrežama da educira Bosance i Hercegovce o terapeutskom djelovanju marihuane. Po njegovom mišljenju, nepovjerenje građana i vlasti u vezi s ovom biljkom proizlazi iz nedostatka znanja. „Kod nas niko ne želi razgovarati o tomeˮ, objašnjava on. „Odgovorni političari znaju da je to tabu-tema i nitko neće odgovoriti na vaša pitanja. Ja sam jedna od rijetkih osoba koja ima hrabrosti o tome govoriti u javnosti.ˮ

Na društvenim mrežama, Igor Kremenović izlaže bez straha svoje iskustvo s marihuanom kako bi informirao o njenom terapeutskom djelovanju. (Snimak ekrana njegovog profila na Instagramu, koji broji 5000 pratitelja)

S razlogom je to tako. Dok je Hrvatska 2015. godine legalizirala propisivanje lijekova na bazi kanabionida za ljude s teškim oboljenjima, Bosna i Hercegovina se bori za odobrenje, usprkos višegodišnjim raspravama. Danas zakon klasificira kanabis kao tešku drogu i guši njegovu upotrebu, čak i u medicinske svrhe, istim sankcijama kao i za druge opojne droge. Zakonom je propisano da će „svatko tko proizvodi, posjeduje, prodaje ili nudi na prodaju, ili tko neovlašteno kupuje, skladišti ili prevozi […] supstancu koja se smatra opojnom drogom, bit će kažnjen kaznom zatvora od jedne do deset godina.ˮ

U stvari, korisnici marihuane nadasve su izloženi visokoj novčanoj kazni, u zemlji u kojoj je prosječna plaća oko 700 KM mjesečno. „Ako policija pronađe kanabis kod vas, kazna je uvijek od 900 do 1500 KM,ˮ precizira Igor. „Količina koju posjedujete nje važna.ˮ U poređenju s Francuskom, korisnik kanabisa u toj zemlji izložen je od 2018. godine fiksnoj novčanoj kazni od 200 eura.

Višestruka mobilizacija

Usprkos sankcijama, mnogi pacijenti u BiH preuzimaju na sebe rizik pri nabavci i upotrebi kanabisa iz inozemstva, bilo u obliku biljke ili ulja, što je njegov najjači oblik. Posljednjih godina mnogi su stručnjaci i udruge oboljelih otvoreno govorili o tome tražeći od političara da legaliziraju medicinski kanabis, ali sve to je bilo bezuspješno.

Les bureaux de l'association Iskra, un local discret installé au coeur du quartier résidentiel de Nova Varoš. (Photo : Agathe Harel)

Takav je slučaj Iskre, udruge žena oboljelih od raka dojke, sa sjedištem u četvrti Nova Varoš, u centru Banja Luke. Već se petnaestak godina, organizacija koja okuplja 300 članova, bori za prevenciju i edukaciju u vezi raka dojke, da bi promovirala rano otkrivanje bolesti.

Organizacija se 2014. godine obratila Vladi s ciljem da pacijentima oboljelim od raka, ali i osobama oboljelim od multiple skleroze, dozvoli pristup terapijskim alternativama pri liječenju teških oboljenja. „Otkrili smo da kanabis pomaže u smanjenju nuspojava kemoterapije i da umanjuje bol kod pacijenataˮ, objašnjava Suzana Kekić, predsjednica Udruge.

Nakon tog pokreta, članovi Iskre dobili su obećanje da će biti formiran Odbor za provođenje i usvajanje zakona. „Prošlo je šest godina, a mi još uvijek čekamo.ˮ

„Liječenje kanabisom nama znači usporavanje rakaˮ

U prostoriji koja služi i kao dnevna soba i kao kuhinja Iskre, u centru Banje Luke, Suzana Kekić odsutno se poigrava naočalama koje joj vise oko vrata. Prostor je malen i svijetao, ispunjen biljkama, ručno izrađenim vazama, šarenim slikama i ogromnom košarom s voćem. Osjeća se slatkast miris, mješavina parfema i cigareta.

Sjedeći uspravno, Suzana jednakim tonom prepričava operaciju lijeve dojke kojoj je bila podvrgnuta 2004. godine, nakon otkrića zloćudnog tumora. „Šesnaesta godina je prošla i ja i dalje živim. Živim kao da nisam nikada ni oboljela

Suzana Kekić, predsjednica Iskre, podržava uklanjanje kanabisa s liste ilegalnih supstanci u Bosni i Hercegovini, kako bi se pacijentima oboljelima od raka pomoglo ublažiti njihove simptome. (Agathe Harel)

Nitko od trenutnih članova Iskre ne koristi ulje kanabisa. Da biste ga koristili, morate poznavati ljude, a rizici od uhićenja su previsoki. Upravo je Azra Ikalović, bivša predsjednica Udruge, koja je prije dvije godine umrla od metastatskog karcinoma, započela ovu borbu.

Azra je pet godina svakodnevno koristila ulje kanabisaˮ, kaže Suzana. „Ona je bila prva koja je s nama javno progovorila o legalizaciji medicinskog kanabisa u Republici Srpskoj.ˮ

Priča o Azri Ikalović nije zaobišla medije u regionu. Nakon petnaestogodišnjih napornih zahvata, bivša predsjednica udruge okrenula se ulju kanabisa, što je za nju bio jedini način da ublaži brojne nuspojave liječenja. Iskra je nastavila ovu borbu za legalizaciju medicinske marihuane i nakon njene smrti 2017. godine.

Liječenje kanabisom za nas znači usporavanje karcinomaˮ, kaže Suzana. „To znači da na neki način poboljšava život.ˮ

„To nije nova biljkaˮ

Ima li kanabis zaista terapeutska svojstva za osobe koje boluju od teških bolesti? Ima – prema riječima doktorice Zdenke Gojković, šefice odjela za onkologiju Univerzitetskog kliničkog centra Banja Luka (UKC) i koordinatorice za onkologiju pri Ministarstvu zdravlja Republike Srpske.

Studije pokazuju kako svi u tijelu imamo receptore CBD 1 i 2, koji mogu prepoznati THC (glavnu molekulu kanabinoida koja se nalazi u kanabisu, bilješka urednika)ˮ, objašnjava doktorica. Tijekom svoje evolucije, civilizacija je gotovo uvijek bila u kontaktu s ovom biljkom, nekoliko istraživača čak smatra da je, sa samim početkom poljoprivrede, ona bila prvo što su ljudi počeli uzgajati. To objašnjava postojanje ovih receptora, koji reguliraju određene prirodne pojave u našem tijelu.

Onkološki odjel UKC-a, Univerzitetskog kliničkog centra Banja Luka. (Agathe Harel)

Prema mišljenju onkologa, upotreba kanabisa kod pacijenata oboljelih od raka ne bi trebala biti sustavna, ali može pomoći u smanjenju mučnine i povraćanja uzrokovanih kemoterapijom.

„Na crnom tržištu, 10 mililitara ulja kanabisa košta i do 1000 KMˮ

Pored medicinskog pitanja, legalizacija medicinskog kanabisa u Bosni i Hercegovini uključuje i velika ekonomska pitanja. Admiral Čavalić, doktorand, ekonomski analitičar i direktor Udruge Multi koje promiče ekonomski liberalizam u BiH, smatra da stroga zabrana marihuane ima štetne socijalne i ekonomske posljedice za državu.

Prema mišljenju ekonomiste, crno tržište monopolski utvrđuje prodajne cijene, ovisno o riziku, zbog čega te cijene podliježu velikim promjenama. „Kanabis je precijenjen shodno činjenici da ga je ilegalno nabaviti. Na primjer, deset mililitara ulja kanabisa koštat će potrošača između 600 i 1 000 KM. Cijene ne diktira kakvoća proizvoda, već sami dobavljači

“Svaki dan ljudi pate i plaćaju jer se ništa ne poduzima.”

Admir Čavalić

Admir Čavalić tvrdi da bi legalizacija medicinskog kanabisa s jedne strane poboljšala kvalitetu proizvoda za potrošače, a s druge, stala na kraj crnom tržištu kojim upravljaju kriminalne organizacije, a koje potiču druge nezakonite aktivnosti. „Iz svih ovih razloga, teško oboljele osobe obično su zadužene za financiranje vlastite terapije kanabisom. Svaki dan ljudi pate i plaćaju jer se ništa ne poduzima.ˮ

Strukturalni politički zastoj

Dakle, kako objasniti neaktivnost vlasti? Zdenka Gojković bila je jedna od prvih osoba koja je pokrenula pitanje legalizacije medicinskog kanabisa. 2014. godine, kada je bila članica Socijalističke partije u Nacionalnoj skupštini RS-a, podnijela je ovaj prijedlog ministru zdravlja, koji je naredio da bolnički centar UKC-a stvori radni odbor koji bi iznio mišljenje po tom pitanju.

Onkolog i bivša zastupnica Zdenka Gojković bila je jedna od prvih osoba u medicini koja je predložila legalizaciju kanabisa za teško oboljele pacijente u Republici Srpskoj. (Agathe Harel).

Osjećaj je bio u osnovi pozitivanˮ, kaže Zdenka Gojković. Pitanje je tada postavljeno Ministarstvu civilnih poslova BiH koje je oformilo grupu od petnaest specijalista iz područja onkologije, farmacije, psihijatrije i neurologije.

U 2017. godini i formirana je i Komisija za legalizaciju medicinskog kanabisa na državnom nivou. Od tada se u Vijeću ministara nije raspravljalo niti o jednom nacrtu zakona.

Za Zdenku Gojković, ovu blokadu uglavnom objašnjavaju strukturalne specifičnosti Bosne i Hercegovine, koje otežavaju postizanje konsenzusa. „Jednostavna činjenica da godinu dana nakon izbora 2018. u BiH nije formirana vlast, vrlo dobro objašnjava složenost zakonodavstva o jednostavnim stvarima.ˮ S druge strane, Ministarstvo zdravlja Republike Srpske i Ministarstvo civilnih poslova BiH nisu odgovorili na naše zahtjeve za intervjuima.

Igor Kremenović je siguran u jedno: ništa se neće promijeniti u skorijoj budućnosti. Nabavljanje kanabisa u Bosni i Hercegovini i dalje je pravi izazov za pacijente koji nemaju potrebne kontakte. „Kanabis kupujem u Bosni i Hercegovini, ali i u drugim zemljama. Prilikom svakog putovanja moram kupiti malu količinu kako bih ga mogao sakriti i prijeći granicu. Ali jasno je da još uvijek riskiram odlazak u zatvor, čak i u drugim zemljama u kojima ga nabavljam